U povijesti je poznato da je čovječanstvo uvijek pokazivalo nagnuće k uporabi različitih psihoaktivnih tvari. Alkohol, opijati, kanabis, duhan ili druge tvari imaju utjecaja na raspoloženje ili doživljavanje, upotrebljavale su se barem u nekim razdobljima i u zemljama u kojima su danas zabranjene (Anderson, 1993). Uporaba alkohola i psihoaktivnih droga sve je raširenija posljednjih nekoliko desetljeća. Alkohol se naziva najstarijom drogom čovječanstva i danas je u većini zemalja legaliziran, služeći kao sredstvo za opuštanje i relaksaciju. Društveni stav prema alkoholu različit je u različitim zemljama, od širokog odobravanja preko ograničavanja mjesta prodaje i pijenja, do potpune zabrane pijenja alkohola radi vjere. Konzumacija i posljedice koje mogu nastupiti zbog pijenja alkoholnih pića razmatraju se na svim razinama u mnogim zemljama, jer predstavljaju golemi problem, kako medicinski, tako i društveni. Posebnu pažnju već godinama privlači pojava konzumiranja alkoholnih pića i posljedice istog među djecom i mladima. O toj se pojavi ne može govoriti općenito, ona je uvjetovana karakteristikama društva i kulturološkim osobitostima proučavane populacije. Sa posebnim osvrtom na konzumaciju alkohola među mladima u Hrvatskoj, cilj mi je prikazati veličinu ovog problema te iznjeti neke od mogućih riješenja.