| Abstract | Pandemija COVID-19 predstavlja jednu od najvećih globalnih zdravstvenih i ekonomskih kriza u modernoj povijesti. Udar koji je pandemija prouzročila nije bio samo zdravstveni, već je potresao i temelje svjetske ekonomije, dovodeći do masovnih zatvaranja, prekida opskrbnih lanaca i značajnih poremećaja na tržištu rada. U takvoj situaciji, monetarne vlasti, uključujući Europsku središnju banku (ECB) i Federalne rezerve (FED) u Sjedinjenim Američkim Državama, suočile su se s velikim izazovom – kako stabilizirati gospodarstvo i ublažiti posljedice ove krize. Kao odgovor na ove izazove, vlade su primijenile fiskalne mjere, uključujući velike pakete pomoći kako bi se ublažile ekonomske posljedice pandemije. Međutim, ključnu ulogu u stabilizaciji inflacije i financijskih tržišta odigrale su monetarne vlasti. U 2020. godini, Europska središnja banka (ECB) donijela je niz odluka kako bi ublažila prijetnje smanjene likvidnosti i kreditne krize uzrokovane pandemijom COVID-19. Uključivale su dodatne dugoročne refinancijske operacije (TLTRO III) s nižim kamatnim stopama i povećanjem iznosa koji banke mogu posuditi, te program kupnje vrijednosnih papira (APP) od dodatnih 120 milijardi eura. Kasnije je uveden Program za hitnu kupnju zbog pandemije (PEPP) od 750 milijardi eura, koji je kasnije proširen na ukupno 1850 milijardi eura. Ove mjere su doprinijele povoljnim financijskim uvjetima i sniženju kamatnih stopa. U 2021. godini, bilanca ECB-a povećana je za 23% zbog programa kupnje vrijednosnih papira. ECB je zadržala niske kamatne stope i nastavila s kupnjom vrijednosnica sve dok inflacija nije počela rasti. Početkom 2022. godine, zbog visokih stopa inflacije, ECB je počeo podizati kamatne stope i smanjivati dinamiku kupnje vrijednosnih papira i obustavio PEPP te APP. U 2023. godini, ECB je nastavila s povećanjem kamatnih stopa kako bi obuzdala inflaciju, koja je početkom godine bila visoka (8,6%). Do kraja 2023. godine, inflacija je počela opadati, a ECB je ustrajao u restriktivnoj politici s kumulativnim povećanjem kamatnih stopa od 200 baznih bodova. Višak likvidnosti u bankama smanjen je, a ECB je uspješno postigla ciljeve smanjenja inflacije.
Federalne rezerve (Fed) je koristio tri glavna alata: ciljni raspon kamatnih stopa na federalne fondove, politiku bilance i smjernice za budućnost. Nakon provođenja ekspanzivne monetarne politike, FOMC je u studenom 2021. započeo smanjivati kupnju vrijednosnih papira, a do prosinca ubrzao taj proces. Godina 2022. bila je karakterizirana velikim povećanjem ciljanog raspona kamatnih stopa (ukupno 425 baznih bodova). U 2022. godini, FOMC je također započeo smanjivanje bilance, usmjereno na smanjenje velikih imovinskih pozicija akumuliranih tijekom pandemije. Od ožujka 2022. do svibnja 2023., Fed je kontinuirano povećavao ciljani raspon kamatnih stopa, ali je usporio tempo povećanja zbog kumulativnih učinaka prethodnih mjera i problema u bankarskom sektoru. Do sredine 2023., inflacija je ostala iznad ciljanih 2%, ali je FOMC usporio tempo pooštravanja politike. Kamatne stope su u lipnju 2023. godine postavljene na 5 do 5,25%. FOMC je najavio da će nastaviti pratiti ekonomske uvjete i prilagoditi politiku prema potrebi kako bi postigao svoje ciljeve. Iako su mjere koje su poduzele ECB i FED bile ključne za ublažavanje trenutnih posljedica pandemije, one su također stvorile nove izazove za budućnost. |
| Abstract (english) | The COVID-19 pandemic represents one of the greatest global health and economic crises in modern history. The impact of the pandemic was not only health-related but also shook the foundations of the world economy, leading to mass closures, supply chain disruptions, and significant labor market disturbances. In such a situation, monetary authorities, including the European Central Bank (ECB) and the Federal Reserve (Fed) in the United States, faced a major challenge—how to stabilize the economy and mitigate the consequences of this crisis. In response to these challenges, governments implemented fiscal measures, including large aid packages to ease the economic impact of the pandemic. However, monetary authorities played a crucial role in stabilizing inflation and financial markets. In 2020, the European Central Bank (ECB) made a series of decisions to mitigate threats from reduced liquidity and credit crises caused by the COVID-19 pandemic. These included additional long-term refinancing operations (TLTRO III) with lower interest rates and increased amounts that banks could borrow, as well as a bond-buying program (APP) of an additional 120 billion euros. Later, the Pandemic Emergency Purchase Program (PEPP) of 750 billion euros was introduced and subsequently expanded to a total of 1850 billion euros. These measures contributed to favorable financial conditions and lower interest rates. In 2021, the ECB’s balance sheet increased by 23% due to the bond-buying program. The ECB maintained low interest rates and continued purchasing securities until inflation began to rise. At the beginning of 2022, due to high inflation rates, the ECB started reducing the pace of bond purchases and suspended PEPP and APP. In 2023, the ECB continued to raise interest rates to curb inflation, which was high (8.6%) at the beginning of the year. By the end of 2023, inflation began to decline, and the ECB persisted with a restrictive policy with a cumulative increase in interest rates of 200 basis points. Excess liquidity in banks was reduced, and the ECB successfully achieved its inflation reduction goals. The Federal Reserve (Fed) used three main tools: the target range for federal funds rates, balance sheet policy, and forward guidance. After implementing an expansive monetary policy, the FOMC began to reduce bond purchases in November 2021, accelerating the process by December. The year 2022 was characterized by a significant increase in the target range for interest rates (a total of 425 basis points). In 2022, the FOMC also began to reduce its balance sheet, focused on decreasing large asset positions accumulated during the pandemic. From March 2022 to May 2023, the Fed continuously increased the target range for interest rates but slowed the pace of increases due to cumulative effects of previous measures and issues in the banking sector. By mid-2023, inflation remained above the 2% target, but the FOMC slowed the pace of policy tightening. Interest rates were set at 5 to 5.25% in June 2023. The FOMC announced that it would continue to monitor economic conditions and adjust policies as needed to achieve its goals. Although the measures taken by the ECB and Fed were crucial in mitigating the immediate consequences of the pandemic, they also created new challenges for the future. |
