Kao sesilni priradnik Metazoa, spužve predstavljaju ekološki značajnu i vrlo raznoliku komponentu morskih bentoskih zajednica u svijetu. Spužve su tradicionalno promatrane kao neselektivni filtratorski organizam, te stoga i kao potencijalni biofilteri za sanaciju mikrobiološkog onečišćenja u morskom okolišu. U ovom radu je prikazano kako je pretpostavljena veza između hranidbe spužve mikrobima i biotehnološko korištenje njenih potencijalnih sposobnosti na smanjenja mikrobnog zagađenje vrlo složen proces. U laboratorijskom pokusu hranidbe u kombinaciji s epifluorescentnom mikroskopijom, procijenjen je utjecaj filtracijske sposobnosti spužve, Spongia officinalis var. adriatica na koncentraciju patogenog mikroorganizma, Escherichia coli, preuzetog iz okolnog mora i uzgojenog u laboratoriju. Iako su se spužve uspješno hranile patogenim mikroorganizmom, ipak, pojedini mehanizmi probavljanja i zadržavanja ostaju još uvijek nerazjašnjeni. Rezultati pokazuju učinkovitost spužve u eliminaciji dijela populacije mikroorganizma u kontroliranim uvjetima. Premda se koncentracija E. coli smanjila na razine ispod početne vrijednosti, generacijsko vrijeme mikroorganizma i njegov utjecaj na stopu filtracije i zadržavanja se treba dalje istražiti. Početni uzorak sadržavao je 5,32221 x 108 ml-1 kulture E. coli. Koncentracija heterotrofnih bakterija značajno se smanjuje u prisutnosti spužve, s izrazitim padom 20 minuta nakon početka eksperimenta. Najviša filtracijska stopa i stopa zadržavanja zabilježene su 10 minuta nakon početka eksperimenta. Najniža filtracijska stopa je zabilježena 1 sat nakon početka eksperimenta kad je zabilježena i najveća brojnost bakterija. Na temelju dobivenih rezultata i postojećih istraživanja o filtracijskoj sposobnosti spužava, evidentno je da je vrsta, Spongia officinalis dobar kandidat za daljnja istraživanja biokontrole onečišćenja morskog okoliša, kako bi se razjasnili mehanizmi hranidbe i zadržavanja mikroorganizama u spužvi.