U ovom radu obrađujemo kamenice; počinjemo od gastronomske povijesne važnosti, metoda uzgoja, načina mrijesta, nutricionističkog značaja, do razvrstavanja i kalkulacija istih. Kamenice se uzgajaju iz tri različita razloga; a to su njihove ljušture, njihovi biseri i njihovo jestivo organsko tkivo (mišić). Metoda uzgoja ima mnogo, a u ovom radu ćemo obraditi tri glavne i najrasprostranjenije metode; „suspended culture“, „bottom culture“ i „raised culture“. Mnogi uzgajivači prilagođavaju metode uzgoja prema njihovoj lokaciji i uvjetima, što znači da miješaju načine uzgajanja kamenica ovisno o njihovoj potrebi. Mrijest kamenice se mora događati brzo i u velikom broju zbog nemogućnosti raspoznavanja njihovog spola. Na nutricionistički značaj kamenice se danas ne obraća prevelika pažnja dok se u prošlosti nudila čak i kao lijek. Kamenice možemo razvrstati na plosnate i zaobljene, a dijelimo ih prema njihovim područjima uzgoja što su Amerika, Australija, Azija i Europa. Prema hrvatskim standardima izračunati ćemo kalkulacije troškova prodajnih jela čiji je glavni sastojak upravo kamenica.