Naslov "Mjere regulacije morskog ribarstva u Republici Hrvatskoj" Naslov (engleski) "Marine fisheries regulation in Croatia" Autor Ines Pehar Mentor Tatjana Dobroslavić (mentor)Član povjerenstva Josip Mikuš (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Vlasta Bartulović (član povjerenstva)Član povjerenstva Tatjana Dobroslavić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Dubrovniku Datum i država obrane 2024-09-27, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOTEHNIČKE ZNANOSTI Sažetak Zanemarivanje sektora morskog ribarstva u Hrvatskoj tijekom druge polovice 20. stoljeća uzrokovalo je negativne posljedice u smislu značajno manje količine ulova, zastarjele ribarske flote i tehnologije i neodgovornog iskorištavanja resursa. Izmjene Zakona o morskom ribarstvu od 1994. godine do danas donijele su velike promjene, od podjele ribolova, regulacije ribolovnih zona, promjena sukladno Uredbi vijeća (EZ) br. 1967/2006 i Zajedničkoj ribarstvenoj politici Europske unije. Gospodarski i negospodarski ribolov su dvije osnovne kategorije morskog ribolova u RH. Najznačajniji ribolovni alati po količini i vrijednosti iskrcaja su pridnena povlačna mreža koća i plivarica srdelara. Komercijalno najznačajnije vrste hrvatskog morskog ribarstva su srdela i inćun (sitna plava riba), a veliku važnost ima i uzgoj plavoperajne tune te ulov demerzalnih vrsta (oslić, trlja blatarica, škamp). Podaci o broju ribara i ribarskoj floti u gospodarskom ribolovu za 2023. godinu pokazuju padajući trend. Provođenje mjera regulacije ribolova, zakonska regulativa i međunarodna suradnja imaju za cilj usklađivanje iskorištavanja i ribolovnog napora sa stanjem obnovljivih morskih resursa. Glavni dokumenti za regulaciju ribolova Republike Hrvatske su Zakon o morskom ribarstvu i prateći pravilnici. Prije perioda pristupanja Europskoj uniji hrvatsko morsko ribarstvo nije bilo u skladu sa Zajedničkom ribarstvenom politikom EU-a. Ulazak u Europsku uniju značio je prihvaćanje europske regulative za ribarstvo vezano za nadzor, kategorizaciju ribara, veličinu i količinu ulova za pojedine vrste i ribolovne alate i sufinanciranje strukturnih promjena iz proračuna Europske unije. Tijekom zadnjih nekoliko desetljeća Zajednička ribarstvena politika ima jako velik značaj za države članice, a reforma iz 2013. godine vodi se u smjeru održivog upravljanja ribljim resursima, obnove staništa, obnavljanja biološke raznolikosti, reguliranja odbačenog ulova, utjecaja klimatskih promjena, pojednostavljenja ZRP-a i socioekonomskih pitanja. Prateći politiku ZRP-a, ciljevi ribarstvene politike Republike Hrvatske su unaprjeđenje konkurentnosti ribarstva te njegove održivosti u društveno-gospodarskom smislu i upravljanju prirodnim resursima.
Sažetak (engleski) The negative consequences of the neglect of Croatian marine fisheries in the second half of the 20th century have led to a decline in catches, an outdated fishing fleet and technology and irresponsible exploitation of resources. Since 1994, several amendments have been made to the Croatian Law on Marine Fisheries, bringing significant changes in terms of categorisation and fishing areas, following Council Regulation (EC) No 1967/2006 and the EU Common Fisheries Policy (CFP). The Croatian law defines two main categories in the fisheries sector, commercial and non-commercial fishing. Bottom trawls and sardine purse seines are the main fishing gears. The species with the greatest commercial importance are sardines and anchovies, followed by bluefin tuna and demersal species (hake, red mullet and Norway lobster). In 2023, the number of commercial fishermen and the fishing fleet will decrease. Legal measures to regulate fishing and international cooperation aim to harmonise exploitation and fishing effort with the state of renewable marine resources. The Croatian Marine Fisheries Act and its regulations are key documents for this sector. Prior to accession to the European Union, Croatian fisheries policy was not compatible with the EU Common Fisheries Policy. Accession to the EU brought new regulations regarding monitoring, categorisation of fishermen, catches, fishing gear and EU co-financing. The Common Fisheries Policy has been of great importance to all European Union countries in recent decades. Sustainable management, habitat restoration, biodiversity restoration, discards, climate change, simplification of the CFP and socio-economic issues are the main themes of the 2013 CFP reform. Following the CFP, the Croatian fisheries policy has set itself the goal of creating a competitive fisheries sector with sustainable management that respects social, economic and biological aspects.
Ključne riječi
morsko ribarstvo
morski ribolov
mjere regulacije
Zakon o morskom ribarstvu
Zajednička ribarstvena politika
održivo upravljanje
Ključne riječi (engleski)
marine fisheries
marine fisheries
regulatory measures
Marine Fisheries Act
Common Fisheries Policy
sustainable management
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:155:802242 Studijski program Naziv: Primijenjena ekologija mora Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2024-10-25 07:46:14
